Vjestacko zasnjezavanje (topovi)

supra ::Vidjećemo i to čudo.

Po tebi ta će voda da kruži i onda kada topovi ne budu radili, non-stop 5 mjeseci?

Takav princip sam vidio u alpskim skijalistima.
Vjerovatno se iskljucuje kad se vidi da temperatura nije u prevelikom minusu i ne prijeti opasnost od zaledjivanja.

Većina skijališta ima naprave koje će vam pružiti kvalitetno skijanje u slučaju da priroda odluči ne surađivati sa našim željama. U nekim skijalištima cijela je površina pokrivena topovima jer se organizatori jednostavno ne mogu ili ne žele osloniti na vremenske (ne)prilike. No, iako je takav snijeg stvoren na umjetni način, naziv umjetni je u stvari velika zabluda. U prirodi se vodena para diže u više slojeve atmosfere gdje se hladi i polako tvori kristale. Da bi se to desilo svaka pahulja treba zrnce prašine, makar mikroskopske veličine, oko koje će se kristal formirati. Kako formirani manji kristali na sebe privlače vodene kapljice tako kristal raste u pahuljicu. Dakle, baš kao što i priroda koristi prašinu vodu i hladan zrak, na isti se način stvara i snijeg u topovima, s tim da se ponegdje još dodaju zrnca prašine. Voda je neophodna i vode se troši dosta. Da bi se zasnježila površina dva nogometna igrališta potrebno je oko deset cisterni vode. Zato se koriste akumulacije ili prirodni izvori. No, operateri na tim topovima itekako trebaju suradnju prirode. Naime da bi se snijeg mogao proizvesti temperatura treba biti ispod nule i to minimalno od -4 Celzijus, a optimum je -8 Celzija. Ako se voda brže smrzava, proces proizvodnje snijega je brži. Zrak također treba biti suh, zato što se u suhom zraku voda brže hladi. Dodatni efekt je i veća udaljenost od mašine do tla, što daje vodi više vremena da se smrzne na svom putu, zato su topovi ili uvijek usmjereni prema gore, ili na visokim stupovima (žirafe). Topovi se najčešće koriste noću jer je tada to hladnije od zraka, a donja granica rada topova je negdje oko -40°C.

No, prema vremenskim prilikama treba podešavati rad topova jer snijeg ispada ili previše leden (nažalost imali smo prilike to vidjeti i kod nas) ili previše suh pa ga vjetar lako raznosi. Da bi se napravio snijeg voda ohlađena na malo višu temperaturu iznad ledišta se protjeruje pod visokim tlakom kroz mlaznice. Da bi se dobile čim finije i sitnije kapi, koriste se razne izvedbe, od ventilatora do komprimiranog zraka i onda se hlade naglom disperzijom u zrak te se smrznu na putu do podloge. Čim je zrak komprimiraniji veća je ekspanzija i snijeg je finiji. Ako se pahuljice na puto do tla ne uspiju smrznuti, snijeg postaje mekan i gnjecav te se u kontaktu s hladnijom podlogom (ako je ima) može smrznuti u ledeni blok. Drugi je način korištenje vode koju kroz mlaznice tjera komprimirani zrak ohlađen tekućim dušikom, ali to je standard uglavnom ograničen za zatvorene ski hale. Jednako tako snijeg se može dobiti iz ugljikovog dioksida.

Kritični parametar za stvaranje snijega je prava kombinacija temperature i vlage u zraku, čim je vlaga niža, time veća temperatura može biti upotrijebljena za proizvodnju snijega. Za nepothlađenu vodu inače je potrebno –8 °C. Dodatna je potreba za klicu kristalizacije da bi se stvorili kristali. Najčešće se koriste ili kalcijevi i magnezijevi ioni ili sitne čestice gline. Kad temperatura nije dovoljno niska, iznad –5 °C onda je takva eksterna klica kristalizacije neophodna u formi srebrnog jodida (AgI), kaolin gline, raznih sapuna ili detergenta ili čak nekih gljivica!

Trenutno je najpopularniji aditiv Snomax, suhi smrznuti protein koji se dobiva iz Pseudomonas Syringae bakterije koja je česta na drveću, travama, povrću. Noviji produkt se naziva Drift, tekući polieterski substituirani triloksan koji djeluje kao površinski agens koji (prema deklaraciji kompanije) smanjuje vodikove veze među molekulama vode i olakšava smrzavanje.

Postoje i posebni aditivi koji se zovu Snowflex i powderpack. Snowflex je polibutilenska tereftalatna vlakna (i jest komplicirano kako zvuči, vjerujte mi na riječ, op.a.), sa skliskom površinom. Kad se voda propušta kroz mlaznice od toga materijala stvara vrlo fine kristale snijega pa na podlozi izgleda poput tepiha, a dosta se često upotrebljava i za izradu half-pipeova i freestyle kickera.

Mnogi će skijaši reći da se osjeti razlika između umjetnog i pravog snijega i da je puno veće zadovoljstvo skijati po pravom snijegu, jer je podloga sa umjetnim snijegom puno kompaktnija, tvrđa i sabijenija. Istina, ali zamislite situacije u kojima na skijalištima ne bi bilo topova. Depresivno, zar ne? Osim toga, dobro je imati na umu i podatak da je smjesa prirodnog i umjetnog snijega puno otpornija na otapanje pa na stazama i bolje podnosi proljetne temperature.

Znanstvenici za zabrinuti zbog ekspanzije umjetnog snijega

Podatci od 1946. godine pokazuju se da se već skoro pola stoljeća iz godine u godinu smanjuje visina snijega, a i broj snježnih dana, što je za skijaše značajno. Kada se dogodi takva, sve češća suha zima, kada nema snijega, a sezona se skijanja zbog raznoraznih (čitaj: financijskih razloga) mora održati, krene u pogon mašinerija i proizvodnja umjetnoga snijega.

Porast temperature i sve veća turistička navala na skijališta uzrok su potrošnje oko 3 milijuna eura godišnje kako bi se umjetnim snijegom prekrilo 23 800 hektara Alpa, a tijekom sljedećih nekoliko godina taj će se broj vrlo vjerojatno učetverostručiti.

Carmen de Jong, znanstvenica s francuskog sveučilišnog Instituta za planine upozorava kako proizvodnja umjetnoga snijega ima štetan učinak na alpski eko -sustav i izvore vode.

Za proizvodnju umjetnoga snijega potroši se oko 95 milijuna kubičnih metara vode, što je godišnja (zimska) potrošnja vode 1, 5 milijuna stanovnika. Koristi se voda iz rijeke, jezera ili prirodnih rezervoara koja je bogatija kalcijem - stoga voda koja nastaje otapanjem umjetnoga snijega sadrži mnogo više minerala i kalcija nego prirodna snježnica što naravno, negativno utječe na biljni pokrov ali i sastav tla.

Prirodnu ravnotežu planina narušavaju i ogromna isparavanja do kojega dolazi u procesu proizvodnje umjetnoga snijega.

Na skijaškim stazama pod umjetnim snijegom zabilježeno je 11% manje biljnih vrsta. Istraživanja u Švicarskoj pokazuju kako umjetni snijeg uzrokuje znatne promjene u broju i vrsti alpske flore. Umjetni snijeg veće je gustoće od prirodnoga i teže i mnogo sporije se topi. Nadalje, strojno poravnavanje staza od staza koje se ne ravnaju pokazuju kako se na takvim mjestima flora nije oporavila punih 30 godina jer strojno poravnavanje izaziva drastične promjene u vegetaciji.

„Za skijanje i snowboard koristi se umjetni snijeg proizveden od smrznute vode pomoću topova, ali uz jedan trik. Koristi se naime, sjemenski materijal koji služi kao jezgra oko koje molekule vode tvore kristale leda.

U tu svrhu mogu se koristiti i druge čestice. Ako je dovoljno hladno, tada se kao čestice koriste ioni kalcija ili magnezija, ili čestice gline ili organska tvar. Međutim, ako nije dovoljno hladno, tada se vodi moraju dodati složenije primjese kako bi se mogli formirati kristali leda. Trenutno na tržištu je najpopularniji aditiv Snomax: proteinski prah bakterije Pseudomonas syringae dobiven sušenjem u smrznutom stanju pod vakuumom .Kao aditiv koristi se i amonij-nitrat, a za poboljšanje kvalitete snijega za skijaške utrke koriste se i neke soli od kojih neke imaju ulogu učvršćivača.

Iako su pojedini sastojci aditiva ili cijeli proizvod podvrgnuti zračenju, laboratorijska istraživanja su pokazala da oni imaju negativan učinak na bioraznolikost" kaže Dragutin Žiljak, direktor tvrtke Sljeme-Medvednica d.o.o. .

Osim buke topova dodajmo da pokrivanje skijaške staze površine 1 ha košta oko 150.000 eura.

dayline.info

I jos jedna zanimljiva stvar

Umjetni snijeg brze otupljuje rubnike nego prirodni, a to znaci vise brusenja ili u konacnici kraci vijek skije u prijevodu dodatni izdatak

Ali gledajuci iz suprotnog smjera, vise i dovoljno snijega na stazama znaci vise uzitka, manje rupa na skijama ili u prijevodu duzi vijek trajanja skije

Mozda je vec bio ngdje ovaj clanak na forumu ali evo jos jednom

Napraviti umjetni snijeg kod kuće

Pogodno je za božićne i novogdišnje blagdane, te bilo koje doba godine. Zabavno je za djecu i ono što je najbolje od svega, vrlo je lako za napraviti.


Nabavite Sodium Polyacrylate (neotrovna kemikalija s kojom možete biti sigurni), kao najlakše mjesto gdje možete uzeti ovu kemikaliju je da uzmete jednokratnu pelenu i otvorite je tako da možete van istresti plave kristaliće iz potstave. No ako to ne želite raditi možete je nabaviti u dućanima za vrt ili u online oglasnicima.

Sve što morate učiniti da napravite umjetni snijeg jest da pomješate vodu sa kemikalijom u zdjelu. Počnite sa manjim količinama. Stavite jednu žlicu kemikalije, dodajte vode polako. Imajte na umu da će se čim dodate vodu obujam proširiti duplo. Lagano protresite zdjelu da probudite vodu u kristalima, vidjet ćete kako se brzo šire. Što više vode dodajete to će snijeg biti bljuzgaviji. Idite polako i stanite kad dobijete željenu strukturu snijega.

Ako ga planirate imate duže vrijeme, stavite ga u hladnjak ili frizer da se ohladi. To će pomoći da bude kao pravi snijeg. Igrajte i grudajte se s snijegom kojeg ste napravili!

savjeti-hr.com

...kako saznajemo na trasi Skočine opet je počinjeno krivično djelo.

Uviđajem je utvrđeno da je izvršioc, ili više njih, otuđio 4 metra bakarnog kabla i 80-90 metara aluminsikog kabla.

Hahahahaah.... kakva ciganija!!!! pu!

Strašno, al sve ovo ide u prilog nekome, nekome ko koči razvoj i napredak Jahorine radi nekih svojih primitivnih ciljeva. Ma nisu ljudi jednostavno dorasli situaciji u kojoj se nalaze..

Radovi se i danas izvode.. Sve ekipe rade na uređenju bazena...

http://www.tignes.net/en/ski-a-tignes/webcams-290.html

opet ja s ovim linkom, ali odite veceras (sutra ce biti nova slika sa snijegom pa se nece vidjeti)
na 2 kameri koja je u val claretu se vidi sto znaci umjetni snijeg
prije par dana je palo 10tak cm snijega i 2 dana su topovima mjesali snijeg i ovaj tjedan se skijalo na stazi
i sada kad se svud okolo otopilo na toj stazi jos ima snijega i danas se skijalo (dokaz da umjetni snijeg sporije se topi)

evo dans mi direktor firme koja izvodi radove na Jahorini reče da će svi planiorani radovi biti završeni do kraja sledeće sedmice, tj. da će do kraja sledeće sedmice topovi biti spremni da prave snijeg

to bi bilo stvarno lepo kad bi se obistinilo!
Ostaje nam samo da cekamo i gledamo!! )))))

gdje misliš druže u nebo ili u topove!

Topove sunce mu zarenO!

Pade sneg!!!! Divna slika stize sa Jahe!

Kako sad planiraju da rade!?!?

Najavili smo sutrašnje otvaranje par žica, ali ipak bi da napomenemo da se za puštanje topova još nisu stekli svi tehnički uslovi.

Erotika, žice piče, to je prava vijest...

zavidim onima koji će sutra krug...

zdravo ljubitelji... da li je istina da ce subota i nedelja biti gratis skijanje?pa ima li snega? " longdesc="29" />

MIKAN ::zdravo ljubitelji... da li je istina da ce subota i nedelja biti gratis skijanje?pa ima li snega? " longdesc="29" />

Dobro došao. ODGOVOR

info-jahorina ::

MIKAN ::zdravo ljubitelji... da li je istina da ce subota i nedelja biti gratis skijanje?pa ima li snega? " longdesc="29" />

Dobro došao. ODGOVOR

Da li ce sutra takodjer biti staza i liftovi u funkciji da se zaputimo ako hoce. ?

g0go ::Da li ce sutra takodjer biti staza i liftovi u funkciji da se zaputimo ako hoce. ?

Dobro došao. Čim se naš admin vrati sa Jahe dobijate info. Informaciju ćete dobti u advekatnoj temi OVDE

info-jahorina ::

MIKAN ::zdravo ljubitelji... da li je istina da ce subota i nedelja biti gratis skijanje?pa ima li snega? " longdesc="29" />

Dobro došao. ODGOVOR

hvala! bas me interesuje kakva je situacija na jahi..sneg,staze..ima li sta jako bi voleo da sam na stazi aliii..
pozzz

‎28-29.12.2010. očekuje se da u pogon bude pušten prvi gornji prsten sistema zasnežavanja koji obuhvata predeo Rajska dolina kao i prevoji donjih delova staza Ogorijelica I i II. Posle Nove godine, sukcesivno će se u pogon puštati deo po deo staze Prača naniže.